Kružno gospodarstvo u praksi Unije Nove

Gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i resursa zadržava što je dulje moguće u gospodarstvu, a stvaranje otpada svodi na najmanju mogću mjeru, bitan je doprinos za razvoj održivog i konkurentnog gospodarstva.

Sve veća globalna potražnja za robom i iscprljivanje resursa, zajedno s trenutnim neekonomičnim sustavima proizvodnje i potrošnje u gospodarstvu, povećavaju troškove osnovnih sirovina, minerala i energije, stvarajući veće onečišćenje i više otpada. Potreba za hranom i sirovinama raste iz dana u dan kako raste broj stanovništva, a ograničenost čiste proizvodnje smanjuje kvalitetu i količinu proizvoda- Sve u okruženju napravljeno je iz neke sirovine, uzgojene ili iskopane. Neke sirovine s brže obnavljaju, neke sporije, a sve više je onih koje imaju ograničene količine. Projekcije govore da će do 2050. godine, zbog porasta broja stanovnika na svjetskom nivou, biti potrebno petnaest puta više proizvodnje za zadovoljavanje samo osnovnih potreba. Za proizvodnju su potrebne sirovine, a stalnom i povećanom potrošnjom ostaje malo prostora za obnovu resursa. Ukoliko se nastavi nesmotreno opterećenje okoliša procjenjuje se da će uništenje bioraznolikosti i prirode biti jednako globalnom gubitku od 7% BDP do 2050. godine. Također se procjenjuje da je, od 36 milijuna radnih mjesta, svako šesto radno mjesto (u Europskoj uniji) direktno ili indirektno povezano sa industrijom zaštite okoliša. Prema izvješću Europske komisije ulaganjem u energetsku učinkovitost omogućiti će se kreiranje jednog milijuna radnih mjesta uz smanjenje potrošnje energije za 20%. Eko industrija u Europskoj uniji raste po stopi od 8% godišnje i zapošljava 3,4 milijuna ljudi.

Nature provides a free lunch, but only if we control our appetites. – William Ruckelshaus

Čovjek djeluje na okoliš svim svojim aktivnostima: uporabom prostora, resursa, zadovoljavanjem osobnih, socijalnih i gospodarskih potreba. Otpad je direktna posljedica ukupnosti djelovanja u društvu te je količina i vrsta nastalog otpada često pokazatelj gospodarske snage i razvijenosti određenog društva. Nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima, a odbačen predstavlja gubitak materijala i energije. Rješavanje problema otpada na samom mjestu nastanka ključno je za uspješno provođenje kružnog gospodarstva. Zbog neravnomjernog rasporeda stanovništva te specifičnog izgleda Hrvatske javljaju se određeni problemi u organiziranju učinkovitog sustava na cijelom teritoriju. Grad Zagreb i Zagrebačka županija na 6,6% teritorija broje blizu 25% ukupnog stanovništva. Ukupna urbanizirana površina gradova i naselja u Hrvatskoj raste neovisno o kretanju broja stanovnika i razvitku gospodarstva. Dok je ukupan broj stanovnika u posljednjih 40 godina porastao za samo 13,5% prostor koji zauzimaju naselja rastao je mnogo brže. Odgovorno gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš. Pošto je vrijeme prikupljanja i neutralizacije (deponiranja i spaljivanja) otpada i došlo je vrijeme kružnog gospodarstva. Ekonomskim i materijalnim korištenjem smanjuju se troškovi za stvaranje novih proizvoda, štedi energija, smanjuju emisije u okoliš, razvija gospodarstvo i otvaraju nova radna mjesta.

Značajni pomaci u kružnoj ekonomiji Hrvatske, po pitanju pravilnog postupanja ambalažnim otpadom, nastaju uvođenjem državnog tijela – Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Samo u centrima Unije Nove u periodu od 2009. do 2016. godine obrađeno je blizu 80 milijuna Al/Fe, 550 milijuna PET i 700 milijuna staklenih ambalažnih jedinica. Stopa povrata staklenog ambalažnog otpada u 2005. godini bila je samo 19%, a već sljedeće godine, uvođenjem sustava nadzora i naplate, stopa raste na zavidnih 58,5%, dok se danas kreće oko 47%.

Za uspješnost kružnog gospodarstva nužno je sustavno preuzimanje nepotrebnih materijala i robe upravo od strane specijaliziranih poduzeća koja znaju pravilno postupati takvom robom. Veliki utjecaj na kružno gospodarstvo u urbanim sredinama čine glavna okupljališta građana. Stoga je razvijen koncept povratne logistike kako bi materijali neprikladni za daljnju prodaju i potrošnju bili otpremljeni u pogone za obradu i pripremu za ponovnu uporabu ili oporabu otpada. Neadekvatno upravljanje povratom i otpisanom robom može znatno utjecati na ukupne poslovne rezultate i imidž tvrtke. Istraživanja pokazuju da približno 86% ukupne količine otpada u Hrvatskoj čini miješani komunalni otpad, sa velikim udjelom bio-otpada i mjestom nastanka kod pravnih subjekata, a završava na deponijima što je razlog stagniranja razvoja kružne ekonomije. Ostalih 14% otpada ravnomjerno je raspoređeno na glomazni, ambalažni i biorazgradivi, te ostale frakcije otpada. Upravo otpad koji se prije karakterizirao kao miješani komunalni otpad sa mjestom nastanka u hotelima, restoranima, centrima gotove prehrane, kod raznih pravnih subjekata je predmetom selektivnog gospodarenja otpadom kojeg uspješno vodi Unija Nova od 2012. godine sa tendencijama velikog rasta i prepoznavanja višestrukih koristi od strane klijenata. Klijenti su prepoznali prednosti angažiranja specijalizirane tvrtke za poslovanje robom iz povrata kroz: smanjenje krađa i prijevara, unapređenje produktivnosti i ubrzanje procesa, smanjenje neučinkovitog upravljanja otpisima, smanjenje grešaka i nesukladnosti dokumentacije, unapređenje upravljanja zalihama, ispunjavanja zakonskih propisa za sve kategorije otpada i bivše hrane, te smanjenje potreba za dodatnom radnom snagom i plaćanja prekovremenih sati. U proteklih pet godina sustavom specijaliziranih odvoza i na način odvajanja miješanog otpada na pojedine vrste otpada, te nakon toga predaje ovlaštenim oporabiteljima, spašeno je sa deponija približno 33.000 tona nesukladne robe, 9.000 tona bio otpada, 13.000 tona hrane životinjskog porijekla. Tvrtka je u proteklih deset godina sustavnim razvojem i zahvaljujući povjerenju svojih klijenata, koji su prepoznali kompetentnost i korektnost u poslovanju, narasla četiri puta u broju zaposlenih i broju specijaliziranih prijevoznih sredstava te svojim sredstvima otvorila pet specijaliziranih centara za povratnu logistiku čime je omogućeno sustavno preuzimanje na teritoriju cijele Hrvatske uključujući otoke.

Dosadašnji rezultati mjerljivi u brojkama razvidno pokazuju opravdanost ovakvog sustavnog gospodarenja otpadom kroji koji je trenutno moguće ostvariti stopu razvrstavanja miješanog otpada do 94% na pojedine vrste otpada, pri čemu je preostalih 6% otpadni materijal pogodan za energetsku oporabu u energanama. Navedeni rezultati jasno ukazuju na potrebu organiziranja sustava gospodarenja otpadom uključujući pri tome specijalizirane tvrtke sa inovativnim rješenjima koja prate razvoj tržišta materijala i otpada, kao alternativu dosadašnjem načinu gospodarenja miješanim komunalnim otpadom.

Share